Tomislav Lipošćak

Povratak 30. svibnja, ali i sjećanje na žrtve Domovinskog rata

Ne ulazeći previše u polemike oko drugih datuma, 30. svibnja duboko se ukorijenio u svijest hrvatskog naroda kao Dan državnosti, dan konstituiranja prvog višestranačkog sabora kao odraza demokratske volje hrvatskog naroda.

Također, podizanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje na viši nivo i dodavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata, hvale je vrijedno. Žrtve Vukovara i Škabrnje naširoko su poznate cijeloj hrvatskoj javnosti. Nažalost, upravo zbog razmjera žrtve i cijene koju su morali platiti. Uvođenjem Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata odaje se počast svim onim drugim herojima i žrtvama koje možda i nisu toliko poznate široj javnosti, ali su također bile znatne i značajne. I zato osobito cijenim što su se i u pisanom dijelu obrazloženja ovog zakonskog prijedloga našla i imena žrtava i branitelja Saborskog, Slunja, Cetingrada i Rakovice.

Dani koji su pred nama izrazito su teški upravo za te krajeve. Tužne obljetnice obilježavaju Saborsko – 12. studeni, Rakovica – 15. studeni, Slunj – 16. studeni i Cetingrad – 27. studeni. I zato onima koji komentiraju da ljudi nemaju nikakav odnos prema tim danima i da ih ne treba obilježavati poručujem jedno – nemojte to raditi! Pitajte ljude koji i danas tamo žive kakav stav imaju? Kako doživljavaju ovakve rasprave i izjave pojedinaca? Osobito u ovim, za njih teškim danima studenog.

Slavimo Dan državnosti – jer imamo razloga! Sjećajmo se žrtava Vukovara i Škabrnje! Sjećajmo se žrtava Saborskog, Slunja, Cetingrada i Rakovice, ali i svih ostalih heroja Domovinskog rata!

(Prijedlog zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, Hrvatski sabor, 8.11.2019.)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *