Tomislav Lipošćak

Sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda građanima za osobne potrebe – bez naknade

Na saborske klupe stigao je Konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o šumama, koji su podnijeli zastupnik Ivan Lovrinović i Klub zastupnika HSS-a. Izmjene i dopune predlažu se, kako se navodi, zbog zadržavanja stanovništva u ruralnim područjima, osiguranja životnog standarda i provođenja pašarenja kao elementa smanjenja opasnosti od požara.

Ukratko, da pojednostavim, ovim se prijedlogom želi omogućiti besplatno branje i konzumacija šumskih plodova – kao socijalna i demografska mjera te dopuštanje paše, žirenja i brsta po šumama – kao protupožarna mjera.

Na početku, moram upozoriti na nekoliko bitnih činjenica:

Kao prvo, ovaj prijedlog zakona stigao je između dva čitanja novog Zakona o šumama. U međuvremenu je isti stupio na i njime je definirano da javni šumoposjednik – u ovom slučaju Hrvatske šume – može dopustiti, bez naknade ili uz naknadu, sakupljanje šumskih proizvoda, iskorištavanje humusa i smolarenje.

Jednako tako, može šumskogospodarskim planom predvidjeti brst i žirenje.

U šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske vrstu nedrvnih šumskih proizvoda, visinu naknade, uvjete za sakupljanje te način korištenja šume i šumskog zemljišta javni šumoposjednik utvrđuje općim aktom uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Vezano uz tu odredbu, podsjetit ću da je stupanjem na snagu Izmjena Pravilnika o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda Hrvatskih šuma iz veljače 2018. godine, a za koji je Ministarstvo poljoprivrede dalo suglasnost u siječnju mjesecu iste godine – omogućeno sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda građanima za osobne potrebe – bez naknade.

Također, ne mogu se složiti s navodom da je ishođenje dozvole komplicirano, da je potrebno prevaliti značajan put za nju uz dodatne troškove. Naime, zahtjev se podnosi nadležnoj upravi šuma osobno, poštom ili elektronskom poštom.

Sukladno Pravilniku, za osobne potrebe može se dnevno sakupiti do 3 kg plodišta nadzemnih gljiva, 5 stručaka šparoga, 10 kg plodova kestena, kupina, malina i slično.

Vezano uz brst, pašarenje i žirenje – moram naglasiti da su isti bili omogućeni i starim Zakonom o šumama ali i novim zakonskim rješenjem uz određene uvjete. Pašarenje, žirenje i brst – bez ograničenja, kontrole i intervencije struke – za rezultat bi imalo devastaciju šumskih ekosustava, a za to imamo i negativne primjere u našoj povijesti.

Ipak, zakonodavac predviđa mogućnost i brsta i žirenja na površinama koje odredi struka. Točnije, na površinama koje su za to predviđene šumskogospodarskim planovima. Također je i Pravilnikom o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda jasno definirano korištenje šuma i šumskog zemljišta u svrhu pašarenja, brsta i žirenja u članku 19.

Znači: brst, pašarenje i žirenje – da – ali uz poštivanje pravila šumarske struke i odredbi šumskogospodarskih planova.

Želio bih naglasiti još jednom da obveza Hrvatskih šuma nije samo stvaranje dobiti i prihoda već i očuvanje šumskog ekosustava dobrim gospodarenjem svim šumskim resursima. Funkcije šuma možemo podijeliti na općekorisne funkcije šuma i one gospodarske. A upravo je uz proizvodnju drvnih šumskih proizvoda i reprodukcijskog materijala – proizvodnja nedrvnih šumskih proizvoda jedna od tri gospodarske funkcije šuma.

I naravno da se slažem da je potrebno našim građanima omogućiti sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda za osobne potrebe bez naknade – baš kao i brst, pašarenje i žirenje. Naravno, sve u skladu sa postojećim zakonima i sukladno pravilima i postulatima šumarske struke.

U konačnici, sve je to već i bilo dozvoljeno i omogućeno i starim zakonskim rješenjima, ali i novim zakonom koji je na snazi od početka ove godine.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *