Tomislav Lipošćak

Dan zaštite prirode i biološke raznolikosti

Svake se godine dan 22. svibnja obilježava kao Međunarodni dan bioraznolikosti kako bi se utjecalo na podizanje svijesti o važnosti bioraznolikosti u održivom razvoju. Odlukom Hrvatskog sabora  od  2003. godine  na  Međunarodni  dan bioraznolikosti obilježava se i Dan zaštite prirode u RH.

Hrvatska je po prirodnoj bioraznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Gotovo 30% teritorija je pod ekološkom mrežom Natura 2000. U Hrvatskoj je službeno zabilježeno oko 40.000 vrsta, iako se procjenjuje da ih je između 50.000 i 100.000. Bogatstvo vrsta očituje se i u endemičnosti. U Hrvatskoj je zabilježen znatan broj endema, u području flore zabilježeno je preko 480 vrsta, od kojih je među najpoznatijima Velebitska degenija. Važno je naglasiti da se u Hrvatskoj nalazi i značajan dio populacija mnogih vrsta ugroženih na europskoj razini.

I naravno, moram još jednom naglasiti kako su temeljna načela hrvatskog šumarstva potrajno gospodarenje i očuvanje prirodne strukture i raznolikosti. Šumama i šumskim zemljištima ne gospodari se bez nadzora. Gospodari se na temelju šumskogospodarskih planova koji se donose za razdoblje od 10 godina i kojima su propisani svi radovi gospodarenja šuma. Stoljećima se u Hrvatskoj gospodari na principu potrajnosti, uzimajući iz šume znatno manje drvne mase od prirasta te vodeći računa o bioraznolikosti.

Vrlo često, prilikom rasprava vezanih uz šumarstvo, gospodarenje šumom i srodne teme, u javnost izlaze izjave koje su u najmanju ruku zbunjujuće i ne šalju provjerenu informaciju. Zbog toga sam i u Hrvatskom saboru nastojao što više ponavljati da se gotovo polovica kopnene površine naše zemlje nalazi pod šumom ili šumskim zemljištem.

Hrvatsko šumarstvo, odnosno organizirana šumarska struka, ima tradiciju dužu od 250 godina. Više od 90% naših šuma prirodno je uzgojeno, točnije čak 95%. Za razliku od mnogih europskih zemalja u kojima su zbog intenzivnog iskorištavanja uništene autohtone šume koje su nadomještene brzorastućim vrstama i monokulturama, znatno osjetljivijima i ekološki nestabilnijima.

Blagoslovljeni smo tisućama vrsta koje poznajemo i volimo te još mnogima koje možda tek trebamo otkriti. Nažalost, ljudi su svojim aktivnostima i djelima nepovratno uništili prirodnu ravnotežu i doveli brojne vrste do izumiranja. Čuvajmo različitost vrsta, čuvajmo naš planet i čuvajmo naš zajednički dom!


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *