Tomislav Lipošćak

Jesmo li sada svjesni važnosti funkcija šuma?

Zaustavljen je rad u mnogim tvornicama, promet svih oblika sveden je na najmanju moguću mjeru, a emisije CO2 su na nikad nižim razinama… Sve su to rezultati pandemije koronavirusa koja je smanjila zagađenje našeg  planeta. Nažalost,  u konačnici će vrlo malo utjecati na zaštitu klime. Čim prođe pandemija, svijet će vjerojatno pokrenuti emisije CO2 na istoj razini kao i ranije. I lako je moguće da ćemo vrlo malo naučiti iz svega ovoga.

Idealan je trenutak da se još jednom zamislimo nad općekorisnim funkcijama šuma (OKFŠ). Uloga šuma i njihov utjecaj na ublažavanje klimatskih promjena su neupitni i nezamjenjivi. Potrebno je konstantno ponavljati da su šume „ponori ugljika“ i da se kroz proces fotosinteze za svaki kubni metar drveta iz atmosfere ugradi jedna tona CO². Ukoliko želimo smanjiti ugljični otisak – poslušajmo šumarsku struku. Ona svakako daje odgovor na dio problema i čini to organizirano u Hrvatskoj već više od 250 godina.

Da bi šume mogle ispunjavati sve svoje funkcije one moraju biti u optimalnom stanju. Svjedoci smo sve većih poremećaja u šumskim ekosustavima kako u Hrvatskoj tako i u svijetu poput elementarnih nepogoda, klimatskih promjena, onečišćenje okoliša i sl. Sve te pojave nepovoljno utječu na stanje šuma koje treba stalno popravljati i održavati. Zbog toga je i uvedena naknada za OKFŠ.

U Hrvatskoj se to čini tako da pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost plaćaju naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma u iznosu od 0,0265 % od ukupnog prihoda. Nije teško izračunati da na svakih milijun kuna prihoda ovo „opterećenje” iznosi 265 kn godišnje.

Također, Zakon o šumama propisuje da su plaćanja ove naknade oslobođeni svi gospodarski subjekti čiji je prihod manji od 3 milijuna kuna godišnje (gotovo 90% dotadašnjih obveznika plaćanja ove naknade). Ne treba posebno naglašavati da su naplata i korištenje ovih sredstava strogo namjenski i uređeni zakonom i odgovarajućim pravilnicima. Iz ovih sredstava, osim gospodarenja šumama, 30% sredstava se izdvaja za razminiranje, 20% za financiranje vatrogasne zajednice te 1% za znanstveno-istraživački rad. Preostali iznos se ulaže u radove gospodarenja šumama, najviše zaštite šuma zatim očuvanja genetskih resursa i bioraznolikosti šuma.

Kako su sve glasniji pozivi na ukidanje ove naknade (a ne nameta!), pozivam nas sve da još jednom razmislimo što bismo time postigli? Hoćemo li i na koji način nadomjestiti ova sredstva? Sredstva koja ne uplaćuju oni „mali“ poduzetnici nego uglavnom oni najveći. Za neke je naknada za OKFŠ jedan od rijetkih načina da barem dio zarade ipak ostave u zemlji gdje su je i ostvarile (velike banke i multinacionalne kompanije). Sredstva namijenjena vatrogasnoj zajednici za protupožarnu zaštitu kao i ona za razminiranje te gospodarenje šumama na kršu ne bi trebala biti upitna i ukinuta bez šire rasprave i uvida u stvarne koristi, ali i posljedice ukidanja naknade za OKFŠ!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *