Tomislav Lipošćak

Klimatske promjene – globalni problem koji treba početi rješavati lokalno!

Klimatske promjene i posljedice klimatskih promjena predstavljaju uistinu veliku ugrozu i prijetnju održivom razvoju društva. Republika Hrvatska velikim dijelom se nalazi u Sredozemnoj regiji koja je prepoznata kao „klimatski vruća točka“ s posebno izraženim utjecajima klimatskih promjena. Upravo zato se i ranjivost na klimatske promjene ocjenjuje kao velika.

Osobito je bitna ranjivost pojedinih sektora – poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike i turizma, zbog kumulativnog udjela šteta u tim sektorima u odnosu na bruto nacionalni proizvod. Nažalost, tu se nalazimo u prve tri europske zemlje po udjelu šteta.

Smatram da je nužno od malih nogu djeci usaditi svijest da ih se klimatske promjene itekako tiču i da kao pojedinci itekako mogu utjecati na njih. U suprotnom će nam ostati mentalitet kako se ova problematika tiče nekoga drugoga i negdje drugdje.

Što se tiče rješavanja problematike klimatskih promjena, tu već kasnimo! Usudio bih se reći da je uzrok tome i percepcija javnosti kako je riječ o globalnom problemu na koji pojedinac ne može puno utjecati. Već sam naziv strategije i vremenski okvir djeluju dosta apstraktno – osobito mladim ljudima i djeci na koje moramo staviti naglasak.

I naravno, moram se osvrnuti i na sektor šumarstva. Sektor koji je vrlo ranjiv, ali i svjestan klimatskih promjena. Koji na njih upozorava među prvima, a osobito iz razloga što šumski ekosustavi vrlo rano i vrlo jasno reagiraju na klimatske promjene.

Najveća opasnost prijeti od većeg broja šumskih požara i njihove dulje sezone. Požara je znatno više u sušnim godinama i Mediteranu, a procjene pokazuju da će se rizik sve više povećavati i na kontinentu.

Zbog promjena stanišnih uvjeta dolazi do migracija vrsta i štetnika, uključujući i strane i invazivne vrste. Također, zbog blažih zima uzrokovanih promjenama klime, i neki autohtoni štetnici uzrokuju sve veće štete zbog produljene sezone njihovog djelovanja i većeg broja generacija na godišnjoj razini. I naravno, moramo spomenuti općekorisne funkcije šuma – OKFŠ, koje se često spominju u negativnom kontekstu – osobito kada govorimo o naknadama. Zbog klimatskih promjena očekuje se i njihovo smanjivanje.

Potrebno je konstantno ponavljati da su šume „ponori ugljika“. Kroz proces fotosinteze svaki se kubni metar drveta iz atmosfere ugradi jedna tona CO². Ukoliko želimo smanjiti ugljični otisak – poslušajmo šumarsku struku. Ona svakako daje odgovor na dio problema i čini to organizirano u Hrvatskoj već više od 250 godina. Također, kaskadna uporaba drva vrlo je bitna i taj trend treba podupirati što više. Na ovaj se način predviđa korištenje drva u nekoliko faza i tek se na kraju koristi drvo kao energent.

Klimatske promjene uistinu jesu globalni problem. Međutim, želimo li ga početi rješavati – moramo ga „spustiti“ na lokalnu razinu. U svaku školu, vrtić i obitelj!

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *